| 
REGIONALNA KONFERENCIJA „PRAVA ŽENA NA RADNOM MESTU“ |
![]() |
| SEKCIJA ŽENA >> |
28. mart 2010.

SOFIJA - Od 18 - 19. marta 2010. god. održana je regionalna konferencija „Prava žena na radnom mestu“ u organizaciji Komiteta žena Panevropskog regionalnog veća Međunarodne konfederacije sindikata (ITUC-PERC) podržana od Belgijskih liberalnih sindikata, na kojoj su učestvovali predstavnici 18 ženskih sindikalnih struktura, NVO i institucija iz Bugarske, Mađarske, Makedonije, Hrvatske, Rumunije, Crne Gore, Srbije i Belgije.
Konferenciju su otvorili: Janka Takeva, v.d. predsednica Komiteta žena PERC, predstavnica Ministarstva rada Bugarske, generalni sekretari KNSB i Konfederacije „Podkrepa“ Nikola Nadev i Andrej Vrbanov.
Konferenciji su prisustvovali eksperti sindikalnih centrala iz Bugarske, Instituta za sindikalna istraživanja, ženskih NVO, koordinatorka GTF-a za Bugarsku, predstavnici sekcija mladih sindikalnih konfederacija Bugarske, predsednica Komiteta mladih PERC i predstavnice Ženske mreže Komiteta žena PERC iz regije.
- Ravnopravnost polova je prepoznata u sindikatima kao fundamentalna vrednost u procesu razvoja, menjaju se stereotipi i favorizovanje muškog pola u kulturnim, nasleđenim obrascima. U KNSB žene čine 50% od ukupnog članstva i zastupljene su u svim strukturama (regionalne i opštinske) i organima odlučivanja sa 54% ukupno, a naročito neki sindikati, kao što su Poljoprivredni, Saobraćajni i Zadružni – imaju gotovo u potpunosti ženska rukovodstva.
- Razlike u zaradama muškaraca i žena, uglavnom su posledica sektorske segregacije ali i vertikalne segregacije radnih mesta koje se mogu prevazići aktivnim merama u zapošljavanju i pozitivnom rodnom diskriminacijom. Postindustrijsko društvo i stvaranje atipičnih radnih mesta predstavljaju predmet naučnih analiza i u okviru sindikata.
- Položaj žena na tržištu rada, u odnosu na ukupan broj nezaposlenih, ukazuje na veću zastupljenost žena u različitim procentima (u Bugarskoj iznosi 58,3%), te su one izložene većem riziku od siromaštva, naročito u uslovima ekonomske krize. Kao pomoć nezaposlenim ženama u procesu obuka preko agencija za tršište rada, pozitivan primer je finansijska podrška u smeštaju dece od 3-5 god. nezaposlenim majkama.
- Mala je zastupljenost žena u tripartitnim telima socijalnog dijaloga, ali je značajan njihov doprinos u ekspertskim radnim grupama ovih tela.
- U sedam zemalja, članica EU – sproveden je projekat Usklađivanja porodičnih i profesionalnih obaveza u okviru kojeg su sindikati izračunali da su troškovi poslodavca za balans 30% manji u odnosu na troškove prilikom napuštanja preduzeća od strane zaposlenog, te su tek nakon tog proračuna uspeli da stave ovu temu na dnevni red u kolektivnom pregovaranju.
- Žene imaju mogućnost da utiču kroz kolektivno pregovaranje na politike u preduzećima, ali se postavlja pitanje mogućnosti organizovanja u malim preduzećima i zastupanja zaposlenih koji rade bez ikakve zaštite, u „sivoj“ ekonomiji, najviše mladih i žena.
- Saradnjom sekcija žena sindikata i ženskih NVO, žene zaposlene u neformalnoj ekonomiji su se organizovale u sektoru tekstila i usluga (frizerke i kozmetičarke) u Bugarskoj i Rumuniji.
- Vidljivosti žena u sindikatima, doprinose aktivnosti u okviru kampanje za dostojanstven rad – 8. marta, i u okviru 16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja nad ženama, koje se sprovode u zemljama regiona, naročito uspešno u Srbiji.
- Prioriteti u delovanju sekcija žena u regiji oslanjaju se na regionalne projekte Ženske mreže PERC za Jugostočnu Evropu u borbi protiv diskriminacije i promovisanju rodne ravnopravnosti, zaštiti materinstva i socijalnih prava žena, paritetne zastupljenosti žena u sindikatima i većem učešću u kolektivnom pregovaranju i socijalnom dijalogu, kao i dokumenta 1. Konferencije žena MKS održane oktobra u Briselu.
Razmenom iskustava učesnika konferencije, predstavnika organizacija iz zemalja članica EU i predkandidata za članstvo u EU, akcentovan je kapacitet žena da prepoznaju probleme sa kojima se suočavaju u primeni zakonskih okvira, direktiva EU, konvencija MOR-a i dokumenata MKS i PERC, kao i identifikacija mehanizama za njihovo prevazilaženje, korišćenjem primera dobre prakse.
NAZAD >>> |